Pišu: Ruslan Medelbek i Reid Standish
U nastojanju da pooštri vladinu kontrolu nad prakticiranjem vjere u zapadnoj kineskoj provinciji Sinđijang, regija s većinskim muslimanskim stanovništvom uvest će niz pravila koji će, između ostalog, zahtijevati da sve nove bogomolje odražavaju "kineska obilježja i stil", piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sveobuhvatni zakon stupit će na snagu 1. februara kao dio šire višegodišnje kampanje usmjerene na kontrolu vjere u Sinđijangu, koji je dom većinom muslimanskih etničkih grupa poput Ujgura, Kazaha, Kirgiza i Huija (zvanih Dungani).
Kao dio novog skupa "regulacija o vjerskim pitanjima", sve nove džamije, crkve i druge vjerske građevine moraju odražavati elemente kineskog dizajna, a bilo kakvo renoviranje postojećeg izgleda zahtijevat će odobrenje regionalnih vlasti Sinđijanga. Dodatne mjere uključuju kontrolu vjerskih okupljanja "velikih razmjera", za koje će biti potrebno odobrenje lokalnih vlasti najmanje mjesec dana unaprijed i da vjerski sadržaj objavljen na internetu mora pregledati regionalna vlada.
Pravila također po prvi put kažu da tumačenja vjerskih doktrina moraju "zadovoljavati zahtjeve savremenog razvoja Kine i izvrsne kineske tradicionalne kulture", potez za koji stručnjaci upozoravaju da bi mogao dodatno zacementirati tekuću akciju protiv prava Ujgura i manjina u regiji.
"Ovaj potez je značajan jer se radi o odsijecanju kineskih religija od međunarodnih mreža i zajednica i njihovom držanju društveno i politički izoliranih pod nadzorom Komunističke partije Kine", rekao je za RSE Bradley Jardine, direktor Društva Oxus za pitanja Centralne Azije.
Kina je optužena za sustavno kršenje ljudskih prava u Sinđijangu, uključujući pokretanje mreže koja je poslala više od milion Ujgura, Kazaha i drugih muslimanskih manjina u logore i zatvore.
Sve veći broj dokaza - uključujući svjedočanstva iz prve ruke i procurile službene dokumente kineske vlade - podupire optužbe, koje sežu od prisilnog rada do seksualnog zlostavljanja, prisilne sterilizacije i brisanja ujgurskog kulturnog i vjerskog identiteta, uključujući rušenje džamija i drugih vjerska mjesta.
Ove akcije izazvale su optužbe za genocid od strane međunarodnih organizacija za ljudska prava i nekoliko zapadnih vlada. Izvještaj UN-a 2022. pokazao je da Kina čini "ozbiljna kršenja ljudskih prava" u Sinđijangu koja se mogu smatrati zločinima protiv čovječnosti.
Kina je porekla bilo kakvo kršenje ljudskih prava u regiji i kaže da je njena politika u Sinđijangu osmišljena za borbu protiv ekstremizma i terorizma.
S obzirom na ovu pozadinu, lokalni aktivisti zabrinuti su zbog dugotrajnih efekata ovih politika kako nova pravila stupaju na snagu.
"Vjerska su prava dugo bila ograničena u Sinđijangu", rekao je za RSE Bekzat Maksutkhan, direktor Naghyz Atazhurt, organizacije u Kazahstanu koja se fokusira na etničke Kazahstance pogođene represijom u Sinđijangu. Međutim, ovaj zakon je legalizacija svih tih prethodnih radnji.
Šta znači novi zakon?
Od osnivanja Narodne Republike Kine 1949. godine, ateistička ideologija komunističke vlade dovela je do dosljednih nastojanja da se potisne i kontroliše religija unutar zemlje.
Međutim, dok je prethodni zakon regulisao vjerske prakse unutar Sinđijanga, stručnjaci kažu da novi zakon označava značajnu eskalaciju, zahtijevajući ne samo kontrolu, već i poseban odraz "kineskih obilježja i stila" u vjerskim objektima i običajima.
Prema propisima za muslimane, vjera se ne bi trebala miješati u "odjeću, vjenčanja, sahrane i druge etničke običaje" i "mjesta za vjerske aktivnosti koja su novosagrađena ili obnovljena, proširena ili ponovno izgrađena trebaju odražavati kineske karakteristike i stil u smislu arhitekture, skulptura, slika i ukrasa".
Tvrdnje kineskih vlasti da mijenjaju ili ruše džamije u Sinđijangu nisu nove, s izvještajem Australskog instituta za stratešku politiku iz 2020. koje dokumentuje uništavanje i obnovu džamija u Sinđijangu, otkrivajući da su dvije trećine promijenjene, uglavnom od 2017., kada je Peking ubrzao represivne mjere i proširio svoj logorski sistem.
U izvještaju Human Rights Watch-a iz 2023. korišteni su javni dokumenti, satelitske slike i svjedočenja svjedoka kako bi se pokazalo da je kineska vlada proširila svoju kampanju zatvaranja i preinake džamija na regije osim Sinđijanga, kao dio službene politike poznate kao "konsolidacija".
Kao dio toga, lokalne vlasti su uklonile arhitektonska obilježja džamija - poput kupola i minareta u arapskom stilu - zamijenivši ih tradicionalnim kineskim dizajnom kako bi izgledale više "kineski".
Vlasti u Pekingu su rijetko komentarisale ovu politiku, ali izvještaj kineske državne novinske kuće CCTV iz juna 2022. pohvalilo je uklanjanje takvih arhitektonskih obilježja kao "zaštitu tradicionalne baštine".
Novi propisi nastoje formalizirati te politike i nadograđivati ih.
Osim pravila o džamijama, zakon nastoji proširiti ovlasti Islamskog udruženja Kine, službenog vladinog nadzornog tijela za islam. Državno tijelo sada će biti jedina organizacija koja može organizovati aktivnosti vezane uz hadž, muslimansko hodočašće u Meku, a moći će učestvovati samo džamije i pojedinci koji su članovi udruženja.
Zakon također poziva vjerske vođe da prenose "patriotski" duh na sljedbenike i propisuje da vjerske škole trebaju usađivati kineske karakteristike, kao što je hvaljenje socijalizma i korištenje mandarinskog kineskog, u svojim učenjima.
"Kina pokušava opravdati svoje zločine u Sinđijangu pred svijetom i međunarodnom zajednicom kako bi njihova krivična djela izgledala legitimno", rekao je za RSE Yerbol Dauletbek, čelnik Atazhurt Eriktileri, još jedne organizacije u Kazahstanu koja pomaže etničkim Kazahstancima. "Ovaj zakon je jedan od njih."
Zašto Kina cilja na religiju
Vladajuća kineska Komunistička partija gledala je na religiju kao na oblik stranog uticaja koji bi mogao potkopati njen autoritet i nastojala je kontrolisati i potisnuti sve glavne religije u zemlji.
Sveukupna kineska politika nazvana je "sinicizacija", koja zahtijeva od vjerskih grupa da usklade svoje doktrine, običaje i moral s kineskom kulturom. Vlada također ima stroga pravila za sve religije, s odredbama u nacionalnom zakonu prema kojima je nezakonito da maloljetnici od 18 godina ili mlađi prisustvuju vjerskim službama ili proslavama ili da ih se na bilo koji način podučava o vjeri.
Pritisak vlade posebno je usmjeren prema religijama koje Peking smatra stranima, poput islama i hrišćanstva - i protestantizma i katolicizma.
Vlasti su u prošlosti uklanjale krstove s crkava, a druge su davale rušiti.
Hrišćanstvo u Kini također je uređeno prema nekoliko skupova pravila. Hrišćanima je dopušteno bogosluženje u "službenim crkvama" registrovanim kod nadzornih vladinih agencija, iako milioni hrišćana u Kini još uvijek bogosluže u podzemnim crkvama.
Otkako je Si Đinping postao lider Komunističke partije 2012., Peking je pooštrio kontrolu nad hrišćanskim aktivnostima izvan registrovanih mjesta, zatvarajući crkve koje se odbijaju registrovati i uhićujući istaknute crkvene vođe.
Budizam, narolito Han budizam, najrašireniji ogranak koji se prakticira u Kini, tretiran je blaže od strane kineskih vlasti, ali je vlada oštro krenula na budiste u Tibetu.
Peking je pokušao tamo učvrstiti odanost i obeshrabriti podršku Dalaj Lami, tibetanskom budističkom vođi koji živi u egzilu u Indiji. Kineski zvaničnici također su optuženi za provođenje kampanja "političkog preodgoja", odvajanje djece od njihovih porodica i rušenje hiljada tibetanskih budističkih samostana, spomenika i kipova.
Pristup sličan onome koji se prakticira na budizmu u Tibetu također je primijenjen na islam u Sinđijang.
Kada je Si posljednji put posjetio regiju u avgustu, pozvao je tamošnje zvaničnik da očuvaju "teško stečenu društvenu stabilnost" i da "dublje promovišu siniziranje islama i efikasno kontrolišu ilegalne vjerske aktivnosti".
"Kada kažemo sinicizacija, široka jezgra usmjerena je na odsijecanje (ovih) svjetskih religija od svijeta", rekao je Jardine. "I (umjesto toga), drži ih kao lokalno utemeljene, vezane uz Komunističku partiju i politički neutralne."
Facebook Forum