Piše: Lili Rutai
Na brdu iznad Varpalota, bivšeg rudarskog grada udaljenog 90 minuta vožnje od Budimpešte, nalazi se novouređeni muzeju koji nosi jednu i dvosmislenu poruku: "Mađarska je bila, i ostala, žrtva".
Sa interaktivnim ekranima, zvučnicima sa kojih se čuju zvuci pucnjave, štropot željezničke pruge i glasovi demonstranata, muzej čuva sjećanje na Trianonski sporazum iz 1920., nakon Prvog svjetskog rata u kojem je Mađarska izgubila oko dvije trećine svoje teritorije. U muzeju se nalazi suvenirnica koja prodaje robu koja simbolize protivljenje Trianonu i promoviše iredentističke društvene igre, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Muzej koji finansira država dio je široke kampanje desničarske vlade partije Fidesz, Viktora Orbana kojom se potiče nacionalno jedinstvo i osjećaj nepravde tako što se trianonsko pitanje širi među običnim Mađarima. Ipak, uprkos povećanom državnom finansiranju i udžbenicima koje je izdala država, Mađari još uvijek ne znaju puno o sporazumu, a ono što znaju često je utemeljeno na dezinformacijama ili teorijama zavjere.
'Nikada nećemo zaboraviti'
Nakon što pogledaju izložbe, posjetiocima se preporučuje da posjete Park velike Mađarske, udaljen nekih 15 kilometara od muzeja, u kojem se nalazi cvjetnjak u obliku Velike Mađarske, bar pod imenom "Nikada nećemo zaboraviti", te restoran i hotel Karpatija, čije su sobe nazvane po mađarskim gradovima koje su savezničke snage otpisale u palati Trianon u Versaju.
Muzej ima dobar budžet, u sklopu je Fondacije trianonskog muzeja, koja nadgleda muzej i park, i primila je više od 750 miliona forinti (oko 2,1 milion dolara) od mađarske vlade u periodu između 2014. i 2020.
Muzej je obezbijedio dodatnih 350 miliona forinti (960.000 dolara) novca poreskih obveznika i 582 miliona forinti (1,89 miliona dolara) iz fondova Evropske unije za renoviranje, koje je, prema navodima lokalnih medija, bilo završeno 2023.
Za mnoge Mađare, Orbanova kampanja je lak posao.
"Jad Mađarske potiče od Trianona", rekao je Botond Zsolt Batar, ponavljajući frazu koju je govorila njegova majka, nastavnica istorije.
Batar (77), istoričar sijede glave i debelih naočara je na turneji na kojoj promoviše svoj posljednji rad, knjigu od 736 stranica pod naslovom "Zašto je Trianonski ogovor nepravedan".
Na naslovnici Batarove knjige je mapa svih teritorija koje su pripadale Mađarskoj prije nego što su bile ustupljene susjednim državama koje su sada u Hrvatskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Ukrajini.
"To je bila politička odluka, sebična, a ne pametna", rekao je Batar u razgovoru za Radio Slobodna Evropa prije promocije knjige.
Premijer Mađarske se slaže. "Zbog diktata ugovora odrezane su nam dvije trećine teritorije zemlje i 63 posto stanovništva. Tako se svaki treći Mađar našao izvan naših granica. Presuda je očito bila smrtna kazna", rekao je premijer Viktor Orban 4. juna 2020., na stotu godišnjicu ugovora, koju je proglasio nacionalnim praznikom prvog dana stupanja na dužnost 2010. Tog dana je budimpeštanski javni prevoz stao na minut, a političari širom zemlje otkrivali su kipove, spomenike i muzeje.
Poraz u Prvom svjetskom ratu
Mađarska je bila na gubitničkoj strani u Prvom svjetskom ratu, a pobjednička saveznička strana je nametnula stroge uslove, podijelivši Mađarsku zajedno sa Njemačkom, Austrijom i teritorijama Otomanskog carstva. Mađarska sugestija da se održe referendumi u područjima koja se smatraju ustupljenim odbijena je tokom pregovora, a zemlja praktično nije imala nikakav uticaj na ishod.
Orban je otkrio da je Trianon vrijedan alat za vođenje današnjih političkih i ideoloških bitaka. U svojim govorima često prikazuje Mađarsku kao žrtvu zapadnih sila, u prošlosti je to bio Trianon; u sadašnjosti, to je Evropska unija. "Brisel nije prvi koji je bacio oko na Mađarsku", rekao je 15. marta, na državni praznik.
Nekoliko mjeseci ranije, Laszlo Kover predsjednik Nacionalne skupštine, mađarskog jednodomnog parlamenta i bliski Orbanov saveznik, uporedio je predtrianonsku vladu i Evropsku komisiju na otvaranju Trianonskog muzeja. Poredeći premještanje stanovništva po Trianonu s migrantskom krizom Evropske unije, Kover je rekao da je nedavno došlo do "planirane razmjene stanovništva prerušene u ilegalne migracije".
"Nas Mađare napale su (1920.) evropske sile i interesne grupe izvan Karpatskog bazena. Ali danas, strane sile i interesne grupe izvan kontinenta napadaju i uništavaju Evropu... Šta je ovo, ako nije Evropa koja korača prema vlastitom Trianonu?" On je rekao.
Oko dva miliona etničkih Mađara živi u državama koje okružuju Mađarsku, najviše u Srbiji u pokrajini Vojvodini; Rumunskoj regiji Transilvaniji; i Zakarpatima u zapadnoj Ukrajini. Od kada je došao na vlast 2010. Orban je zagovarao politička i kulturna prava etničkih Mađara. Etničkim Mađarima koji žive na bivšim teritorijama dao je 2010. godine državljanstvo, glasačko pravo 2012., a 2024. besplatne željezničke karte.
Komšijski odnosi
Potezi premijera populiste ponekad razljute Mađarske susjede. Kada je Orban 2022. nosio šal sa slikom Velike Mađarske da fudbalskoj utakmici, obje države, i Ukrajina i Rumunija izrazili su ljutnju, dok je slovački premijer Eduard Heger dao mađarskom kolegi novi šal.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji u Orbanu vjerovatno ima najvećeg saveznika u Evropskoj uniji, aludirao na mađarski iredentizam u svom intervjuu u februaru s američkim voditeljem Tuckerom Carlsonom. U martu se činilo da je ukrajinska Zakarpatska regija dio Mađarske na karti koju je pokazao bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
Većina posmatrača Mađarske slaže se, međutim, da je malo vjerovatno da je Orban zainteresovan za bilo kakve ozbiljne ideje o ponovnom preuzimanju tih zemalja. Uprkos retorici, Mađarska nema nikakvih teritorijalnih zahtjeva prema svojim susjedima.
Umjesto iredentizma, vlada je iskoristila duhove Trianona i pitanje etničkih Mađara u inostranstvu kao političku polugu. Orban je govorio protiv pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji, pozivajući se na prava približno 90.000 etničkih Mađara u zapadnoj ukrajinskoj regiji Zakarpatju.
Isprva se i mađarski premijer usprotivio EU paketu pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu i izrazio podršku planu Donalda Trumpa, bivšeg predsjednika SAD-a i mogućeg predsjedničkog kandidata Republikanske partije, da smanji finansijsku pomoć Kijevu.
To je stav, slaže se većina analitičara, koji nije ukorijenjen u ideologiji, već političkoj podobnosti. Budući da je Briselu potrebna jednoglasna podrška za Ukrajinu, Mađarska je svoj glas iskoristila kao polugu za dobivanje ustupaka u gorućem pitanju: EU zadržava milijarde eura namijenjenih Mađarskoj zbog zabrinutosti oko nazadovanja demokratije.
Obrazovanje mladih
Turneja knjige istoričara Batara odvelo ga je u Kuću zajedništva, društveni centar u Csepelu, južnoj četvrti glavnog grada, poznatoj po porodičnom okruženju i desničarskim biračima.
Uoči njegovog govora o knjizi u februaru, posjetioci na promociji održanoj u jednospratnici okruženoj malim vrtom i stambenim blokovima iz sovjetske ere, uglavnom su lokalni penzioneri koji posjećuju izložbu na temu Trianona.
"To je jedina stalna izložba (o sporazumu) u glavnom gradu", ponosno je rekla Ildiko Bondor-Varga, upravnica društvenog centra.
Artefakti iz 20. vijeka, poput ogledala i vezova, priče o ljudima koji su tamo živjeli, kao i istorija sukoba koji je prethodio sporazumu, izloženi su na izložbi u Budimpešti. "Vjerujem u jednoga Boga, vjerujem u jedan narod", stoji na jednom vezenom stolnjaku. "Vjerujem u uskrsnuće Mađarske. Amen."
Izložba je namijenjena studentima koji pohađaju nastavu koju vodi Bondor-Varga. "Naša namjera je da posjetiocima pružimo znanje o sporazumu. I želimo da naglasimo da smo, uprkos tome što neki Mađari žive izvan granica, jedinstveni."
U vlasništvu opštinske uprave, izložba ostaje apolitična, rekla je Bondor-Varga. "Lično smatram da je ova tema ispolitizovana, iako ne bi trebala biti", rekla je.
Rupa u znanju
Dok mnogi Mađari gaje snažne osjećaje prema Trianonu, čini se da mnogi od njih ne znaju puno o njemu. Prema anketi iz 2020., koju su proveli Mađarska akademija nauka i nezavisna agencija Soreco Research Kft povodom stote godišnjice ugovora, velika većina Mađara (94 posto) izjavila je da smatra da je ugovor nepravedan, a 77 posto vjeruje da zemlja nije spremna da krene dalje. Ipak, samo 43 posto se tačno sjetilo godine ugovora, a 27 posto točnog dana (4. juna).
Prema anketi, više od polovine učesnika precijenilo je veličinu teritorije i stanovništva koje je Mađarska izgubila, a mnogi su se bavili teorijama zavjere, uključujući ulogu slobodnih zidara ili masona.
Dok se sporazum obilježava širom Mađarske, detalji se često prećutkuju. Prema Istvanu Kopcsiku, 69-godišnjem istoričaru i penzionisanom nastavniku istorije koji živi u ruralnoj Mađarskoj, državne istorijske knjige, koje su obavezne u javnim školama, dotiču se Trianona dvaput tokom 12-godišnjeg obrazovanja i ne pružaju dovoljno konteksta o tome šta je dovelo do potpisivanja ugovora.
"Barem bi etnička pozadina 19. vijeka i učešće (Mađarske) u Prvom svjetskom ratu trebali da budu istaknutiji u udžbenicima i priručnicima za nastavnike", kaže Kopcsik. Postoji mnogo lažnih informacija, koje su "vrlo popularne među učenicima i nastavnicima", prema Kopcsiku, čak i u udžbenicima.
Postoje čak i zajednica na Redditu, platformi društvenih medija popularnoj među mladim mađarima, pod nazivom "Loše trianonske mape". Csongor Horvath, 20-godišnji student iz Budimpešte, moderira zajednicom, gdje objavljuje mape koje iscrtavaju Veliku Mađarski koje su "stilizovane, pogrešno sklopljene, promašenih dimenzija ili jednostavno katastrofalne".
"U (državnim udžbenicima) postoji karta koja se navodno temelji na popisu stanovništva iz 2010.", rekao je Horvath za RSE. "Ali to je pretjerano čak i u poređenju s popisom stanovništva iz 1910. u pogledu broja Mađara, što je zabluda za one koji o Trianonu slušaju samo u školi."
Horvath je rekao kako misli da, osim nekolicine desničara, njegova generacija baš i ne razmišlja puno o Trianonu. Međutim, ključno je biti iskren, dodao je.
"Zahtjev za ovim teritorijama (nazad) potpuno je neizvodljiv i postoji već dugo vremena", rekao je Horvath. Prema istraživanju stote godišnjice, više od 50 posto Mađara ne razgovara o Trianonskom ugovoru sa porodicom ili prijateljima. Samo pet posto reklo je da često razgovaraju o sporazumu.
"Trianon je jedna od (naših) najvećih istorijskih trauma, a politički režimi to često zloupotrebljavaju", rekao je penzionisani profesor istorije Kopcsik. "Moramo da podučavamo šta su bile greške i rješavamo traumu. I što je najvažnije, pripremiti studente za budućnost."
Facebook Forum