Dostupni linkovi

Kakve bezbednosne sporazume Ukrajina potpisuje sa saveznicima?


Predsednici Finske i Ukrajine, Alexander Stubb i Volodimir Zelenski, s potpisanim bilateralnim sporazumom. Kijev, 3. april 2024.
Predsednici Finske i Ukrajine, Alexander Stubb i Volodimir Zelenski, s potpisanim bilateralnim sporazumom. Kijev, 3. april 2024.

Finska je u sredu postala osma članica NATO-a koja je potpisala desetogodišnji sporazum o bezbednosnoj saradnji s Ukrajinom, obećavajući da će nastaviti podršku Kijevu u ratu s Rusijom kojem se i posle 25 meseci ne nazire kraj.

Kakvi su to bezbednosni aranžmani?

Grupa sedam (G7) bogatih zemalja potpisala je zajedničku deklaraciju na samitu NATO-a u Viljnusu u julu prošle godine kojom se obavezuje da će uspostaviti "dugoročne bezbednosne obaveze i aranžmane" s Ukrajinom o kojima će se članice pregovarati bilateralno.

Ti sporazumi bi obećali nastavak pružanja vojne i bezbednosne pomoći, podršku razvoju ukrajinske odbrambene industrijske baze, obuku ukrajinskih vojnika, razmenu obaveštajnih podataka i obaveštajnu saradnju, kao i podršku sajber odbrani.

Strane takođe odmah treba da održe konsultacije s Kijevom kako bi odredile "odgovarajuće naredne korake" u slučaju "daljeg ruskog oružanog napada".

Više od 30 zemalja je od tada potpisalo deklaraciju.

Da li je to zamena za članstvo Ukrajine u NATO-u?

Kijev navodi da aranžmani treba da sadrže važne i konkretne bezbednosne obaveze, ali da sporazumi ni na koji način ne bi nadomestili njegov strateški cilj ulaska u NATO. Zapadna vojna alijansa smatra da je, prema Članu pet njenog Osnivačkog ugovora, svaki napad na neku od njene 32 članice napad na sve.

"Spekulisalo se da nam sklapanjem dovoljnog broja tih sporazuma nije potrebno članstvo. Netačno. Potrebno nam je članstvo u NATO-u", rekao je Ihor Žovkva, savetnik ukrajinskog predsednika za spoljne poslove.

Ko je dosad potpisao sporazume?

Velika Britanija je u januaru prva potpisala bezbednosni sporazum s Ukrajinom na period od 10 godina, do kada se Kijev nada da će biti u NATO-u.

London je saopštio da je sporazum formalizovao različite oblike podrške koje su "pružale bezbednost Ukrajini i koje će nastaviti to čine, uključujući razmenu obaveštajnih podataka, sajber bezbednost, medicinsku i vojnu obuku i saradnju u odbrambenoj industriji".

Nemačka i Francuska su sledeće potpisale takve dokumente, a kasnije su im se pridružile Danska, Kanada, Italija i Holandija.

Šta Ukrajina želi od tih sporazuma?

Žovkva, savetnik ukrajinskog predsednika za spoljne poslove, izdvojio je kao "veoma važnu" odredbu sporazuma s Velikom Britanijom, prema kojoj bi se konsultacije mogle održati u roku od 24 sata radi pružanja brze i trajne pomoći.

To, kako je rekao, ide dalje od "zloglasnog" Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. prema kojem je Ukrajina dobila bezbednosna "uveravanja" od Velike Britanije, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u zamenu za uklanjanje nuklearnog oružja s njene teritorije.

"Ne želimo da ponovo doživimo zloglasno iskustvo Budimpeštanske deklaracije, koja je ostala samo deklaracija", rekao je Žovkva.

On je rekao da nema potrebe da Ukrajina žuri da postigne sporazume. "Ne treba mi 10 ili 15 sporazuma zaključenih u roku od jedne nedelje. Radije bih imao tih istih 10 ili 15 sporazuma koji su duboko promišljeni, dobro ispregovarani i s konkretnim znacima dugoročne i raznovrsne podrške Ukrajini".

Kako je Ukrajina prepustila nuklearno oružje Rusiji?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:00 0:00
XS
SM
MD
LG